Čitaj kao što je napisano

Već nekoliko mjeseci radimo na velikom projektu koji obuhvata digitalizaciju jednog dijela Državnog arhiva Crne Gore, odnosno svih katastarskih knjiga iz doba Austrougarske, starih preko 100 godina. Listanje prašnjavih stranica u zgradama Arhiva pada u zaborav, a za pretragu će biti neophodno samo nekoliko klikova. Ne govorimo uzalud da je  Arhimed digitalni partner istoriji

Sa razvojem pisma i širenjem pismenosti raste  i čovjekova potreba za bilježenjem i čuvanjem zapisa.Tako nastaju dokumenta koja  svjedoče o prošlosti,  identitetu i burnoj istoriji naših predaka. Iz tog razloga osnivaju se  arhivi u kojima se zapisi stručno obrađuju, čuvaju i pružaju strankama na uvid.

Međutim, česta upotreba originalnih arhivskih dokumenata vodi ka njihovom oštećenju. Svakim listanjem katastarske knjige ili bilo kojeg drugog dokumenta , povećava se  rizik da ostanemo bez važnog istorijskog zapisa.

Nameće se pitanje:

Da li je moguće  brzo i efikasno zadovoljiti stranke, olakšati posao arhivarima i istovremeno očuvati dokumentaciju?

Naravno da jeste. Naša kompanija kao rješenje nudi digitalizaciju. Ne govorimo uzalud da je  Arhimed digitalni partner istoriji, mi to dokazujemo svojim aktivnostima .

Već nekoliko mjeseci radimo na velikom projektu koji obuhvata digitalizaciju jednog dijela Državnog arhiva Crne Gore. Ovaj proces podrazumijeva da se sve katastarske knjige iz doba Austrougarske, stare preko 100 godina prebace u digitalni oblik. Listanje prašnjavih stranica u zgradama Arhiva pada u zaborav, a za pretragu će biti neophodno samo nekoliko klikova.

Primarni cilj digitalizacije ovih katastarskih knjiga  je očuvanje arhivske građe i kulturne baštine Crne Gore. Projekat, osim toga, ima i praktičnu primjenu – pronalaženje imena  prvobitnih vlasnika nekih nekretnina u primorskim opštinama biće uveliko olakšano kada građanima bude dostupna digitalna baza.

Nakon unošenja originalnih stranica knjiga u “bazu” i njihove obrade, tumačimo i različite rukopise stare više od jednog vijeka. Nerijetko, stranice su veoma oštećene, a rukopis nečitak, u većini slučajeva i jedva vidljiv.

U imenskom registru katastarskih knjiga se pored imena i prezimena vlasnika nepokretnosti  navodi ime roditelja, supružnika, mjesto boravka. Zanimljivo je to što se upis nije svodio samo na suvoparno unošenje ličnih podataka već  su se unosili veoma apstraktni, a većinom  i neočekivani atributi. Uglavnom su pored imena isticali da je neko posinak, ljekar ili pop, a najveće iznenađenje je uslijedilo kada je pored jednog imena pisalo  “umnobolna”.

Dodatni problem u unosu su nam predstavljale skraćenice, ali kako kažu- jedna muka nikada ne dolazi sama. Česta je upotreba italijanskog i latinskog jezika. Zamislite situaciju u kojoj čitamo riječi na latinskom, a onda slijedi i par skraćenica na istom. Ovo nam veoma otežava posao. Nerijetko se dešava da sate provodimo na internetu pokušavajući da odgonetnemo značenje određene skraćenice. Osobe koje su unosile podatke znale su često pomiješati ćirilicu i latinicu, unijeti isto ime nekoliko puta, pogriješiti ime oca, precrtati pa opet pogrešno napisati.

U početku je posebno proces čitanja podataka djelovao kao nemoguća misija. Nečitko, neuredno, blago rečeno haotično.

Moje viđenje digitalizacije se pokazalo kao nepotpuno. Nijesam ni slutila da ću osam sati dnevno čitati tuđe rukopise ili pak sređivati fotografisane stranice.

Ne smijem zaboraviti da naglasim da sada, kada smo sa projektom uveliko odmakli, i nije toliko teško. Navikli smo se pa napokon čitamo kao što je napisano.

Ono što nam je nekada djelovalo kao nemoguće sada je samo još jedan lagani zadatak. Projekat lagano odmiče, baza se puni podacima a mi sa puno volje i optimizma idemo naprijed jer  Arhimed tim nikada ne odustaje.  Ponosno radimo  na ovom velikom projektu i dajemo svoj doprinos očuvanju kulturne baštine Crne Gore.

Violeta Rovčanin, diplomirani novinar, saradnik u Arhimedu