EU fondovi - neprepoznati i neiskorišteni?

Strukturni fondovi EU su namjenjeni reformama koje za cilj imaju doprinos boljem životnom standardu i kvalitetu života u Crnoj Gori. Do 2020.godine iz IPA sredstava opredijeljeno je oko 38,6 miliona godišnje. Ali naš je zadatak da ova sredstva pronađemo i zaslužimo.

Proces evropskih integracija realnost je i svakodnevica Crne Gore i njenih građana. Evropska unija, njene institucije, službenici, fondovi, dokumenti i sl, svakodnevno se pominju u svim sferama društva. Da je EU postala dio naših svakodnevnih (raz)govora dokaz je i njeno visoko prisustvo u medijima. EU se svakog dana pominje u sadržaju svih tipova medija koji posluju u Crnoj Gori. Prostor za pominjanje EU pronađe se u sadržaju televizija, portala i štampanih medija.  Za primjer, u sadržaju štampanih dnevnih medija, njih šest (Dan, Dnevne novine, Informer, Pobjeda, Vijesti i Večernje novosti), EU se u prosjeku dnevno pomene u 32 objave. Objave u kojima se pominje EU razlikuju se od onih u kojima se ona sporadično pominje do onih u kojima je ona osnovna tema objava, ali svakako ukazuju na njeno visoko prisustvo u medijima.

Nerijetko, pominjanje EU odnosi se na pomen strukturnih fondova. Pominjanje fondova u medijima najvidljivije je kroz objave u kojima se obavještava o projektima koji su finansirani zahvaljujući strukturnim fondovima EU. U sadržaju štampanih medija, strukturni fondovi pominju se makar u jednoj objavi svakog dana. Dakle, ne samo EU, već i njeni strukturni fondovi svakodnevno su prisutni u našim medijima,što ukazuje na činjenicu da su oni uveliko prisutni i u našoj stvarnosti.

Strukturni fondovi EU su, u fazi u kojoj je CG – kandidat za članstvo, namjenjeni reformama koje za cilj imaju doprinos boljem životnom standardu i kvalitetu života u Crnoj Gori. Evropska unija je iz IPA sredstava za novu finansijsku perspektivu 2014 – 2020. opredijelila za Crnu Goru 270,5 miliona eura. Odnosno, opredijeljeno je oko 38,6 miliona godišnje. Sredstva previđena za Crnu Goru u potpunosti su nam na raspolaganju, ali je naš zadatak da ista umijemo pronaći i zaslužiti.

Dakle, uprkos činjenici da postoji velika svjesnost društva i širok opseg pominjanja EU i njenih strukturnih fondova ona nisu do kraja prepoznata i iskorištena. Iako se u Crnoj Gori već sprovodi veliki broj projekata finansiran novcem iz strukturnih fondova, još uvijek postoji prostor za povećanje mogućnosti korištenja fondova, ondnosno, za njihovim većim korištenjem. Razlog nedovoljno  korištenju fondova najčešće je to što je  apliciranje za sredstva iz EU fondova  složen proces. Finansijska sredstva se, naravno, dodjeljuju samo za unaprijed isplanirane i razrađene programe/projekte i to na osnovu definisanih tenderskih procedura i visokih kriterijuma. Planiranje, priprema projekta i projektne dokumentacije, samo predlaganje projekta i njegovo sprovođenja, izrazito su zahtjevni procesi. Ovi procesi zahtjevaju posjedovanje stručnih znanja i vještina iz oblasti upravljanja, ali prije svega o pravilima i smjernicama Evropske komisije za pripremu projektnih predloga za EU programe.  Zbog nedovoljne informisanosti javnosti o konkursima i nepoznavanja postupaka pisanja projekata, iskoristi se mali dio mogućnosti koje strukturni fondovi pružaju.

Kako bi strukturni fondovi postali bliži što većem broju institucija ne samo kroz prepoznavanje njihovog postojanja ili kroz medijska pominjanja već i kroz konkurisanje za iste, i kako bi Crna Gora maksimalno iskoristila bespovratna sredstva iz EU fondova potrebno je organizovati što veći broj obuka. Obuke bi za cilj trebalo da imaju omogućavanje pojedincima i institucijama da se se informišu o svim EU instrumentima koji su na raspolaganju do 2020. godine, a zatim i da se obuče kako da pripreme  i realizuju projekte. Jedan od izvora informacija za sve nevladine organizacije, preduzetnike ali i javne institucije je web sajt www.eu.me/mn, na kojem se mogu pronaći pozivi, obuke i druge relevantne informacije.

Mediji u kojima se EU strukturni fondovi pominju svakodnevno u ovom procesu mogu imati veliki značaj  u ovom procesu tako što će objavljivati konkretne informacije o obukama, konkursima ili primjerima uspješnih projekata. Takođe, informativni članci u kojima stručnjaci iz ove oblasti govore o mogućnostima i načina korištenja fondova bili bi korisni svim subjektima zainteresovanim za EU fondove, a sasvim sigurno bi unaprijedili do sada nisku iskorištenost dostupnih EU fonova u Crnoj Gori.

Jelena Jovanović, medijski analitičar,

magistar evroatlantskih integracija