Neprestano učenje o aktuelnim trendovima u svijetu medija čini medijske analize posebno zanimljivim, a iskustvo u radu sa posmatračima i analitičarima medija – nezamjenjivim iskustvom.

Ko je pucao? Jesu li oni momci u zatvoru? Šta je aktuelno u gradu? Koja lokalna uprava je najgora? Da li će biti referenduma za ulazak u NATO? Gdje su danas restrikcije? Koje banke su  najviše profitirale? Ovo su pitanja koja svakodnevno čujem i na koje znam detaljne odgovore 🙂 Kako? Pratim medije. 🙂

Dobila sam priliku da radim u firmi koja pruža sve ove informacije, koje su nam potrebne za svakodnevni rad. Odnosno, moj dnevni posao je da čitam i analiziram odabrane medijske objave.

Svi koji rade u medijima ili PR službama kompanija ili institucija nekad su se sigurno zapitali kako se rade medijske analize i čemu najviše koriste? Koliko je vremena i truda potrebno da se uradi jedna kvalitetna mjesečna analiza, a  da pritom klijentu bude od koristi?

Medijska analiza služi da svi oni koji brinu o svojoj slici u medijima, znaju kako tačno izgledaju, kao i gdje ima prostora za poboljšanja njihovog imidža u medijima. Potrebno je mjesec dana kontinuiranog rada da bismo na kraju dobili finalni proizvod – mjesečnu medijsku analizu. Za određene klijente potreban je i lenjir, jer se svaka objava u štampanim medijima ponaosob treba izmjeriti – bukvalno.☺ Svakodnevno se prate svi tipovi medija (štampani, TV i web), ali ću ovog puta ja pisati o analizi štampanih medija koja je najobimnija, ali i meni lično najzanimljivija.

media-power

Dakle, u svakoj analizi sadržaja štampanih medija unose se sljedeći parametri:

– Prostor koji nam govori o tome koliko koji štampani medij odvaja prostora za određenu temu ili klijenta kojeg pratimo, a koji se mjeri lenjirom.

– Ton (kontekst), koji može biti pozitivan, negativan i neutralan, i govori nam kakva je ustvari objava, tj. kakav utisak stvara o klijentu kod čitalaca.

– Tip aktivnosti, koji je uvijek prilagođen klijentu o kojem je riječ.

– Planiranost kao paramater kojim utvrđujemo da li je objava planirana, odnosno da li je ovlašćeno lice dalo određenu izjavu, saopštenje ili na neki drugi način istupalo u medijima, ili je objava nastala kao rezultat pominjanja od strane drugih lica ili institucija, ili inicijativom samog novinara.

– Fokus koji nam govori da li je klijent spominjan u žiži (od primarnog značaja u tekstu), kao jedan od više subjekata u objavi (sekundarno), ili ipak samo sporadično (tercijarno).

– Način istupanja se dijeli na pet mogućih parametara: saopštenje, izjava, izvještaj, intervju iili neki drugi oblik (ostalo).

– Vidljivost nam govori da li je klijent u  zaglavlju, u prvih 20% teksta ili u ostatku objave, odnosno tačno u  kojem dijelu teksta se klijent/tema pominje prvi put u objavi.

Kada su svi članci ocijenjeni, odnosno kada su svi parametri definisani, slijedi veoma zanimljiv dio izrade medijske analize – izrada grafikona. Dakle, medijska analiza daje grafički prikaz ocijenjenih parametara. Nakon toga, analitičari detaljno mogu da objasne šta je u medijima izgledalo dobro, a šta ne.

mjerenje_objava

Ma koliko posao medijskog analitičara izgledao komplikovan (kako se i meni u početku činilo), sama izrada analiza, kao i svakodnevno ocjenjivanje parametara veoma su zanimljivi. Tako su analitičari uvijek u toku sa aktuelnim dešavanjima u zemlji. Samo me pitajte, sve znam…

Naravno, učiti od starijih kolega svakako je pomoglo da zavolim ovaj posao. Neprestano učenje o aktuelnim trendovima u svijetu medija čini medijske analize posebno zanimljivim, a iskustvo u kompaniji Arhimed, uz rad sa posmatračima i analitičarima medija, nezamjenjivim iskustvom. Pored toga, nezamjenjivo iskustvo je i to što u svakom trenutku znam šta je aktuelno u zemlji, a i šire 🙂

Suzana Radinović, strukovni ekonomista

Administrator
Administrator
Arhimed - digitalni partner istoriji. Lider na tržištu usluga praćenja i analize medija u Crnoj Gori, sa najsavremenijim sistemom za digitalno arhiviranje objava.

Comments are closed.